Okrugli stol o migrantskoj krizi

Mnogo dilema, pitanja i izazova, a malo konkretnih odgovora – tako se može sažeti sadržaj okrugloga stola o izbjegličkoj krizi koji je Kršćanski akademski krug priredio u utorak 20. listopada u Zagrebu u prostorima Hrvatskoga kulturnoga društva »Napredak«. Pozivajući društveno relevantne goste, o aktualnoj temi prihvata migranata govorili su o. Tvrtko Barun iz Isusovačke službe za izbjeglice, imam Mirza Mešić iz zagrebačke džamije te Jure Vujić s Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja, koji su u svojim izlaganjima pitanju migrantskoga vala pristupili iz humanitarnoga, islamskoga te geopolitičkoga gledišta.

Od »diskretnoga« početka useljeničke krize na talijanskom otoku Lampedusi još 2013. godine do razvoja u gorući, dramatični i neizvjesni problem koji je prošlih tjedana zahvatio Hrvatsku, ali i više europskih zemalja, pregled krize dao je voditelj tribine dr. Tomislav Kovač. Nova seoba naroda donosi mnoge izazove, a o tome kako je Katolička Crkva odgovorila na te potrebe govorio je o. Barun, koji je zajedno s djelatnicima i volonterima iz Isusovačke službe za izbjeglice od prvoga dana u kampu u Opatovcu, gdje pomažu onima koji su u tranzitnu prema europskim zemljama.

Dva velika straha

Prisutni su u kampu danju i noću, djelujući zajedno s ostalim organizacijama koordiniranim od Crvenoga križa u konkretnim aktivnostima praktične naravi. Tako dijele hranu, vodu, odjeću, obuću, pomažu u spajanju rastavljenih obitelji, vode ljude k liječniku, brinu se o prihvatu i prvom kontaktu s izbjeglicama. »Za nas je ovo mnogo više humanitarna kriza negoli sigurnosna. Vjerujemo da se oni koji se trebaju brinuti za sigurnost o tome brinu jer Opatovac je najsigurnije mjesto u Hrvatskoj s obzirom na broj policajaca na kvadrantnom metru. Naš je prvi korak pomoći ljudima, a razne analize tek su drugotna stvarnost. Različite teorije zavjere zvuče smiješno naspram realnosti ljudi i onoga što oni proživljavaju: od hladnoće, kiše i tipa smještaja«, kazao je o. Barun i istaknuo da kamp od početka nije kvalitetno planiran, iako se svakim danom vidi napredak u logistici i sustavu, te je posebno pohvalio postupanje policije.

O aktivnom uključivanju islamske zajednice u migrantsku krizu te islamizaciji Europe govorio je imam Mešić. Istaknuo je da ni jedan izbjeglica musliman koji je boravio u Zagrebu u tranzitu nije došao u džamiju, nego su što prije htjeli napustiti Hrvatsku kako bi došli do Njemačke i skandinavskih zemalja. Pitanje demografije stavio je u središte svojega izlaganja, u kojem je rekao da je i sam imao priliku susresti mlade ljude s puno djece koji bježe pred strahotama rata te se više nikada ne žele vratiti u svoju domovinu. »Dvije velike dileme, a za zapadnjaka dva velika straha: islam i demografija. Sirijci su poznati po tome da vole djecu, obitelj im je svetinja, a s druge strane ta ista obitelj u Europi izumire, kontinent je to koji stari. U zapadnjačkim društvima obitelj i brak postali su apstraktni pojmovi«, kazao je imam Mešić, koji razumije strahove ljudi, a nada se da će biti neopravdani.

Migracije kao geopolitičko oružje

Pojam migracije kao geopolitičkoga oružja spomenuo je u predavanju Jure Vujić s Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja, kazavši da aktualna masovna migracija nije uzrokovana najviše siromaštvom i bijedom, nego ratom i planiranim nasilnim rastvaranjem Libije, Iraka i Sirije. Njega cjelokupna situacija više podsjeća na premještanje stanovništva negoli na klasične nekontrolirane migracije jer su migracijske zamjene pučanstva nužne kako bi pojedina društva i narodne zajednice mogli dosegnuti povoljnu demografsku, gospodarsku ili društvenu razinu.

»Ne smije se zaboraviti da međunarodne instance i financijska središta moći razmišljaju o demografiji i narodima isključivo u kvantitativnom i statističkom smislu, u kategorijama brojaka i dodane vrijednosti da se ljudi promatraju kao zamjenska radna snaga, a ne u diferenciranom obliku povijesnih zajednica koje su nositelji zasebnih ukorijenjenih identiteta i kultura koji se ne mogu izbrisati demografskom regulativom ili proračunskim grafovima«, kazao je Vujić i dijagnosticirao uzroke problema u globalnoj realnosti, neoimperijalnim ratovima, etničkoj i vjerskoj fragmentaciji, porastu nejednakosti i nestabilnosti u svjetskim regijama.

Izvor: Glas koncila

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *