Alain de Benoist: Utapanje u trans-atlantskom tržištu nije interes ni Europe, ni Hrvatske

Alain de Benoist je francuski filozof i novinar, vodeći član think-tanka Groupement de recherche et d’études sur la culture européenne. Također je urednik dva časopisa: Nouvelle Ecole (od 1968.) i Krisis (od 1988.). Razgovor je vodio i preveo na hrvatski Jure Vujić. Kako komentirate današnji porast zanimanja za geopolitiku u

Geopolitika kao hegemon

Razmišljanje o geopolitici dovodi nas do analize odnosa političke moći (pouvoir politique) i sile (puissance). Za neke sociologe i filozofe, poput Spenglera, Benthama, Helvetiusa, Destutt de Tracya, Hobbesa, Kanta, Tonniesa, Webera, Freuda, Schmitta i Durkheima, postoji ontološka opozicija između ta dva koncepta. Politička moć je uvijek svojstvo država, shvaćena kao

Hrvatska geopolitika – determinizmi i imperativi

Svaka ozbiljna narodna i državna  zajednica ima svoju specifičnu geopolitiku kao odraz  političke geografske tradicije i poimanja vlastitog prostora,  ali i kao glavni pokretač zemljopisnih i političkih strateških ambicija. Ako uzmemo u obzir da se pod geopolitikom podrazumijeva  dinamika povezivanja i uzročno-posljedični odnosi  između političkih moći/sila i  zemljopisnih prostora, dođemo

Suvremeni informacijski rat i nadzor nad balkanskim ‘mekim’ zonama

Informacijski rat, zvan u specijalističkom žargonu infoguerre, information warfare, infowar, hyperwar, primjenjuje razna sredstva mentalne manipulacije od širenja dezinformacije, privida, tajnovitosti, društva zabave i predstavlja u postmodernom društvu jedan oblik psihološkog ratovanja primjenom softpower meke sile koja nastoji iznuditi pasivni pristanak javnog mnijenja, nasuprot hardpowera koji je u nadležnosti svake

Migracije kao geopolitičko oružje

Tragični svakodnevni prizori masovnog utapanja migranata, licemjerje i nesposobnost zapadnih elita za poduzimanje učinkovitih mjera bitno otežavaju taj višeslojni problem. Brutalna i kaotična dimenzija migracijskih ilegalnih valova kojima svjedočimo, a koji nalikuju na egzodus, trebali bi poticati na razmišljanje o stvarnim uzrocima masovnoga slijevanja migranata na obale Mediterana. Suočavanje s

1 2